S velikim zadovoljstvom želim podijeliti svoje prvo iskustvo sudjelovanja u aktivnosti praćenja rada (job shadowing), koje sam ostvarila u osnovnoj školi CEIP Eduardo López Palop u Engueri, u Španjolskoj. Mobilnost je realizirana u okviru Erasmus+ akreditacije Osnovne škole Višnjevac iz Višnjevca, u kojoj sam zaposlena.
U razdoblju od 19. do 23. studenoga 2026. godine imala sam priliku pratiti nastavu Matematike, Engleskoga jezika, Prirode i društva te aktivnosti predškolskog programa koji djeluje u sklopu škole. Osim toga, posjetila sam srednju školu IES Enguera i ADISPEC, centar namijenjen osobama s posebnim potrebama. Tijekom našega boravka u školi bili su i učitelj razredne nastave te učiteljica njemačkoga jezika kao stranoga jezika iz Njemačke, što je dodatno obogatilo iskustvo međunarodne suradnje i razmjene primjera dobre prakse.
- Organizacija obrazovnog sustava i škole
CEIP Eduardo López Palop obuhvaća dva obrazovna ciklusa: predškolski odgoj, koji pohađaju djeca u dobi od 2 do 6 godina, te primarno obrazovanje, namijenjeno učenicima u dobi od 6 do 12 godina. Nakon završetka primarnog obrazovanja učenici nastavljaju školovanje u srednjoj školi IES Enguera.
Pohađanje škole besplatno je za svu djecu. Nastava se u pravilu odvija od 9 do 14 sati, uz mogućnost organiziranja dodatnih aktivnosti i boravka u školi nakon završetka redovite nastave.
Posebno zanimljiv bio je način obilježavanja Erasmus dana, 20. studenoga 2026. godine, kada su učenici sudjelovali u različitim radionicama i aktivnostima kojima se promiču europske vrijednosti, međukulturno razumijevanje i međunarodna suradnja.
- Školska knjižnica i čitalačke navike
U sklopu škole nalazi se i knjižnica koja ima važnu ulogu u poticanju čitalačkih navika učenika. Na policama su izloženi primjerci knjiga na engleskom jeziku te na dvama službenim jezicima koji se koriste u ovom području – katalonskom i valencijanskom jeziku.
Učenici imaju unaprijed određen rok za čitanje posuđenih knjiga, a evidencija o posudbi i čitanju vodi se u službenoj dokumentaciji knjižnice. Osim toga, tijekom svake školske godine svi učenici pojedinog razreda čitaju dvije zajedničke lektire. Za razliku od knjiga koje posuđuju u školskoj knjižnici, te naslove učenici, odnosno njihovi roditelji, nabavljaju samostalno.
- Primjeri dobre nastavne prakse
Tijekom boravka posebnu sam pozornost posvetila upoznavanju i promatranju primjera dobre nastavne prakse, osobito onih koji potiču aktivno sudjelovanje učenika, samostalnost i razvoj praktičnih vještina.
Zanimljivo je da svaka učiteljica ima svoju učionicu koju ne dijeli s drugim učiteljima. Učenici u njoj imaju vlastite radne materijale, uredno organizirane i izložene na policama. Na početku svake školske godine roditelji nabavljaju unaprijed određene didaktičke materijale koje učenici koriste tijekom svojega školovanja.
Posebno me se dojmio način poučavanja Matematike primjenom manipulativne matematike. Riječ je o pristupu učenju u kojem se matematički pojmovi usvajaju pomoću konkretnih predmeta i didaktičkih materijala koje učenici mogu dodirivati, premještati, slagati i kombinirati. Na taj način matematičke sadržaje ne usvajaju isključivo čitanjem udžbenika i rješavanjem pisanih zadataka, već ih istražuju kroz praktične aktivnosti i neposredno iskustvo.
Zanimljiv detalj tijekom nastave bilo je i pisanje zadataka flomasterima izravno po površini stolova, koje učenici nakon završetka rada samostalno brišu. Takav način rada potiče aktivno sudjelovanje, slobodnije izražavanje i preuzimanje odgovornosti za vlastiti rad.
Ovakav pristup učenju pridonosi razvoju logičkoga i matematičkog mišljenja, olakšava razumijevanje apstraktnih pojmova, potiče istraživački duh i kreativnost te povezuje matematičke sadržaje sa svakodnevnim životnim situacijama.
Tijekom odmora učenici imaju mogućnost slagati LEGO kocke ili igrati šah, čime se potiču kreativnost, koncentracija, logičko zaključivanje i suradnja. Nakon odmora slijedi 15 minuta tihoga čitanja, što je još jedan primjer sustavnoga poticanja čitalačkih navika i razvoja kulture čitanja.
- Razvoj praktičnih i motoričkih vještina
U radu s učenicima mlađe dobi poseban se naglasak stavlja na razvoj fine i grube motorike te usvajanje praktičnih životnih vještina. Djeca kroz svakodnevne aktivnosti, primjerice prosijavanje brašna, prelijevanje vode iz vrča u šalicu, glačanje uz pomoć dječjih igračaka, slaganje rublja te zaključavanje i otključavanje lokota, razvijaju koordinaciju pokreta, preciznost, koncentraciju i samostalnost.
Posebno zanimljiv i dojmljiv prostor bila je takozvana „tamna soba“, odnosno prostorija u kojoj se, uz prigušeno osvjetljenje i posebne svjetlosne efekte, provode različite senzorne aktivnosti. Djeca ondje istražuju materijale koji svijetle u mraku, promatraju promjene svjetlosti i boja te kroz igru i osjetilno iskustvo razvijaju percepciju i znatiželju.
- Ekološka osviještenost i održivi razvoj
Posebnu pozornost privukao mi je i izrazito razvijen ekološki pristup škole te sustavno poticanje učenika na odgovorno ponašanje prema okolišu. Ekološka osviještenost nije samo dio nastavnih sadržaja, već je vidljiva u svakodnevnim aktivnostima i navikama učenika.
Učenici redovito razvrstavaju otpad, pri čemu se posebna pozornost posvećuje odvajanju biootpada. Biootpad se zasebno prikuplja i važe, a zatim koristi za izradu komposta. Dobiveni kompost učenici upotrebljavaju u školskom vrtu, o kojemu se također brinu.
Na taj način učenici neposredno sudjeluju u procesu kružnoga gospodarstva – od pravilnog razvrstavanja otpada do njegove ponovne uporabe. Kroz praktične aktivnosti razvijaju svijest o važnosti očuvanja prirodnih resursa, odgovornom odnosu prema okolišu i održivom načinu života.
Posebno mi se svidjelo što učenici ne uče o ekologiji samo teorijski, već vlastitim sudjelovanjem i konkretnim primjerima svakodnevno primjenjuju stečena znanja. Smatram da je ovakav pristup izvrstan primjer kako škola može od najranije dobi razvijati ekološki odgovorne i osviještene pojedince.
Ovo je iskustvo za mene bilo iznimno vrijedno i poticajno. Imala sam priliku upoznati drukčiju organizaciju rada škole, promatrati različite metode poučavanja i učenja te razmijeniti iskustva s kolegama iz drugih europskih zemalja.
Posebno su me se dojmili naglasak na samostalnosti učenika, učenju kroz praktičan rad, razvoju životnih vještina i stvaranju poticajnoga okruženja za učenje.
Smatram kako je upravo razmjena iskustava, upoznavanje različitih obrazovnih sustava i promišljanje o mogućnostima primjene primjera dobre prakse u vlastitome radu jedna od najvećih vrijednosti Erasmus+ mobilnosti.
Iz Španjolske se vraćam bogatija za nova znanja, ideje, poznanstva i profesionalna iskustva koja će zasigurno obogatiti moj daljnji rad s učenicima.
Izvjestila: Katarina Fletko, učiteljica razredne nastave